Okrugli sto o obrazovanju na bosanskom jeziku
Stanje u praksi u velikoj mjeri razlikuje se od onoga što propisuje zakon i u tom smislu Bošnjaci se nalaze u veoma lošem položaju po pitanju ostvarenja svojih nacionalnih prava – ocijenjeno je na okruglom stolu na temu “Obrazovanje na jezicima manjinskih etničkih grupa – od zakona do svakodnevnog života”, koji je, u organizaciji Misije OSCE-a u Srbiji, održan, u ponedjeljak 21. marta, u Trening centru OSCE-a u Novom Pazaru.
Okrugli sto je okupio predstavnike Bošnjačkog nacionalnog vijeća u tehničkom mandatu, predstavnike školstva, nevladinih organizacija i medija.
Uvodnu riječ na skupu dala je Jelena Jokanović, savjetnica za nacionalne manjine u Odjeljenja za demokratizaciju Misije OSCE-a u Srbiji, koja je tom prilikom istakla da je OSCE u Srbiji pokrenuo seriju okruglih stolova i rasprava o aktuelnom stanju u bošnjačkoj nacionalnoj zajednici i ostvarenju prava Bošnjaka u Sandžaku u svim oblastima definisanim zakonom.
O obrazovanju na jezicima nacionalnih manjina na skupu je govorila Vesna Acković, predstavnica Ministarstva prosvjete i nauke Republike Srbije, koja je, između ostalog, istakla ovlašćenja koja nacionalni savjeti, u skladu sa novim zakonskim rješenjima, imaju u oblasti obrazovanja, dok je o samom mandatu kojeg nacionalna vijeća imaju u oblasti obrazovanja govorila dr. Aleksandra Vujić, direktorica Centra za ljudska prava u Vojvodini.
Otvarajući debatu, predsjednik Izvršnog odbora Bošnjačkog nacionalnog vijeća u tehničkom mandatu Esad Džudžević je konstatovao da je u posljednje dvije godine došlo do zaustavljanja procesa ostvarenja nacionalnih prava sandžačkih Bošnjaka, u skladu sa zakonom i međunarodnim standardima, te da isključivu odgovrnost za to snosi država.
“Ni poslije brojnih zahtjeva, koji su upućeni resornim ministarstvima, još nije odblokiran proces osvarivanja nacionalnih prava Bošnjaka u Srbiji, jer za to trenutnio ne postoji politička volja u zemlji”, ocijenio je Džudžević, ističući potpuno nejednak položaj nacionalnih manjina u centralnoj Srbiji u odnosu na manjine u Vojvodini.
On je upoznao prisutne sa Modelom obrazovanja za sandžačke Bošnjake na bosanskom jeziku i sve tri varijante koji taj elaborat, rađen u konsultacijama sa nadležnim ministarstvom, predviđa. On je, međutim, naglasio da se kao problem, na kraju, ispostavila i navodna potreba izdavanja sertifikata nastavnicima za izvođenje nastave na bosanskom jeziku.
Džudžević je istakao da su sandžački Bošnjaci svoje pravo na obrazovanje na svom maternjem bosanskom jeziku počeli ostvarivati uz velike probleme i da je ove godine “Bosanski jezik sa elementima nacionalne kulture” počeo da se realizuje i u osmom razredu osnovne škole, ali samo kroz formu izbornog nastavnog predmeta, što nije adekvatna i zadovoljavajuća forma.
Izražavajući očekivanje da će resorno ministarstvo razmotriti mogućnost implementacije navedenog modela nastave, Džudžević je ponovo pozvao državne organe na deblokadu procesa ostvarivanja nacionalnih prava Bošnjaka.
Predstavnici nevladinog sektora u raspravi su iznijeli niz optužbi na račun Ministarstva prosvjete i drugih državnih organa zbog apsolutno diskriminatorskog odnosa prema Bošnjacima u oblasti obrazovanja, koje je okarakterisano kao ključni element očuvanja nacionalnog identiteta jedne etničke grupe. Oni su istakli i neadekvatne sadržaje u mnogim udžbenicima, koji ne samo da nisu primjereni, već se njima omalovažava i vrijeđa sam nacionalni identitet Bošnjaka u Sandžaku i cijeloj Srbiji.
Koordinatorka Kulturnog centra Damad Zibija Šarenkapić kao neprihvatljiv ocijenila je zahtjev ministarstva za izdavanje sertifikata kao uslova za izvođenje nastave na bosanskom jeziku. Ona je kazala da je na Bošnjacima da sami izaberu koji će nastavni sadržaji i jedinice činiti nastavni plan i program, a na državi da preuzme odgovornost za izradu i štampanje udžbenika i druge potrebne literature.
Predsjednica Sandžačkog odbora za zaštitu ljudskih prava i sloboda Semiha Kačar istakla je potrebu interkulturalnog pristupa u oblasti obrazovanja, izražavajući nezadovoljstvo trenutnim stanjem u ostvarenju prava na obrazovanje na bosanskom jeziku u Sandžaku, dok je direktorica Urban Ina Aida Ćorović izrazila zabrinutost i zbog opšteg stanja u sveukupnom obrazovanju na području Sandžaka, navodeći u prilog tome loš kvalitet nastave na svim nivoima obrazovanja, što, kako je istakla, može imati nesagledivo loše posljedice na sve građane i budućnost ovog područja.
Novinar i publicista Muhedin Fijuljanin ukazao je na činjenicu da su Bošnjaci u Srbiji jedina manjinska nacionalna zajednica za koju država nije preko Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva obezbjedila izdavanje potrebnih udžbenika za nastavu na bosanskom jeziku, te da je to činilo Bošnjačko nacionalno vijeće od sredstava predviđenih za redovno finansiranje rada vijeća. On je istakao da će Bošnjaci nakon izbora dobiti novo nacionalno vijeće koje je po zakonu najveći predstavnik jedne manjinske nacionalne zajednice i da će preko tog organa ostvarivati svoja nacionalna prava. On je ukazao na to da je za sprovođenje zakona i standarda međunarodne zajednice apsolutno odgovorna država, te da Ministarstvo prosvjete i nauke mora da iznađe mehanizme i u praksi implementira Model obrazovanja za sandžačke Bošnjake na bosanskom jeziku.
Na skupu je kao izražen problem istaknut i nedovoljan nivo dijaloga između različitih učesnika u čitavom sistemu obrazovanja, te kao povoljna ocijenjena činjenica izražene zainteresovanosti svih strana za sve probleme i nalaženje odgovora i zajedničkih rješenja na njih.
Poznati vojvođanski novinar Dinko Gruhonjić, koji je kao moderator vodio ovaj skup, istakao je da je opšti utisak da se zakoni ne sprovode i da postoji veoma veliko nezadovoljstvo svih učesnika okruglog stola nivoom ostvarenosti nacionalnih prava Bošnjaka na ovim prostorima.
“Suština je da Srbija ima dobre zakone, koji regulišu tu materiju, ali je problem što se kod određenog broja, u ovom slučaju bošnjačke manjine, ti zakoni ne sprovode. I tu će konačno država morati da poradi kako bi se ti zakonski okviri i sproveli. Osim toga, problem je i finansiranje projekata koje predlažu savjeti manjinskih zajednica”, naglasio je Gruhonjić, ocjenjujući da je dijalog o svim ovim temama neophodan u cilju pronalaženja pravih rješenja.
