Sandžačka milicija početkom II svjetskog rata odbila tri velika četnička napada

U prvim ratnim godinama područje Sandžaka ponovo se našlo u sferi interesovanja različitih političkih grupacija i pod uticajem raznih ideoloških koncepcija. Novi Pazar, kao centar regije, već na početku tog rata, u nekoliko navrata će biti na meti četničkih napada, što će dovesti do samoorganizovanja lokalnih prvaka i formiranja Odbora za odbranu grada, na čijem čelu će se naći Aćif Hadžiahmetović.

Partizanske jedinice u tim napadima ostale su po strani, svrstavajući se u jednom periodu čak i na stranu četničkih odreda. U međuvremenu održani su i pregovori između Aćifa Hadžiahmetovića i Zenuna Haskovića, predstavnika partizana, u kojima je traženo da lokalne vlasti, između ostalog, omoguće i ulazak partizanima u Novi Pazar. Hadžiahmetović je tom prilikom kazao Haskoviću da se, što se tiče pregovora sa Srbima, pregovara, i da će se i dalje pregovarati, da saobraćaj ne ugrožavaju njegove snage već četnici, te da lokalne vlasti u Deževskom srezu neće dozvoliti nikom da uđe u Novi Pazar.

U odlučujućim borbama sa četničkim jedinicama, koje su, u periodu od 4. oktobra do 7. decembra 1941. godine, izvršile tri napada na Novi Pazar, Hadžiahmetovićeve snage izvojevale su pobjedu i odbile neprijatelja prema Raški. U tim borbama pomoć Novopazarcima pružili su Albanci pod komandom Šabana Poluže, kao i jedinice sa Peštera, iz Biševa i tutinskog kraja, pod komandom “junaka na bijelom polju” Džemaila Koničanina.

Organizovanim sistemom samozaštite, Novi Pazar je iz Drugog svjetskog rata izašao bez većih ljudskih stradanja i materijalnih razaranja i šteta. U tom periodu na Aćifa Hadžiahmetovića, kao vođu otpora, u tri navrata je pokušan atentat, ali je on sva tri puta ostao živ.

Tokom najžešćih borbi u i oko Novog Pazara, upravo Aćif Hadžiahmetović organizovao zaštitu domaćeg srpskog stanovništva, određujući za svaku srpsku kuću posebnog čuvara iz reda bošnjačkog naroda. Hadžiahmetović je, također, odigrao i presudnu ulogu u spašavanju nešto više od 400 pripadnika srpskog naroda od osvete albanskih boraca, sklanjajući ih u samom jeku bitke u prostorije novopazarskog suda. Vjerujući, upravo zbog toga, u svoju nevinost, Aćif Hadžiahmetović se i povratio u Novi Pazar sa pola puta ka Kosovu i dalje prema Grčkoj i Albaniji. Komunističke vlasti, međutim, ubile su ga na poznatom sandžačkom stratištu Hadžet.

Izvor: monografija “Sandžački Bošnjaci”, Muhedin Fijuljanin, CBS 2010.

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.